U slučaju nesreće nazovite 112!

TELEFONSKI BROJEVI

  • Stanica: 091/721-0003
  • Pročelnik: 091/721-0204

VREMENSKA PROGNOZA

STANICE HGSS

Hrvatska gorska služba spašavanja

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera. Specijalizirana je za spašavanje u planinama, stijenama, speleološkim objektima, i drugim nepristupačnim mjestima kada pri spašavanju treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti opremu za spašavanje u planinama.

Gorska služba spašavanja u Hrvatskoj brine o sigurnosti građana i gostiju još od 1950. godine i to 24 sata dnevno, 365 dana u godini.

Hrvatska gorska služba spašavanja

  • Osnovana je 1950. godine kao interna služba Hrvatskog planinarskog saveza
  • danas je Hrvatska gorska služba spašavanja služba javnog karaktera koja pomaže svim građanima (relativno malo akcija odnosi se na članove odnosi se na članove planinarskih organizacija)
  • članica je međunarodne udruge gorskih spasilačkih službi IKAR - CISA

Zakonski okvir djelovanja:

Rad Hrvatske gorske službe spašavanja definiran je Zakonom o zaštiti i spašavanju te Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja kojeg je Hrvatski Sabor donio 30. lipnja 2006.

Zadaća

Gorska služba spašavanja specijalizirana je za spašavanje s nepristupačnih terena i po teškim vremenskim prilikama, odnosno za sve situacije kod kojih treba primijeniti posebno stručno znanje i opremu za spašavanje. To uključuje nesreće u planinskim područjima, stijenama, speleološkim objektima, strmim i teško prohodnim terenima, te nesreće koje se dogode u posebno teškim vremenskim prilikama (snijeg, hladnoća, led, magla i sl.).

Područja rada Gorska služba spašavanja često su i urbane sredine te druga neplaninska područja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama i na moru, te kod niza ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i sl.).

Osim spašavanje i pružanje prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, važna aktivnost Gorske službe spašavanja je edukacija i prevencija, dakle sprečavanje i izbjegavanje nesreća na nepristupačnim terenima, posebice planinarskih nesreća.

GSS osigurava sva značajnija skijališta u Hrvatskoj: Sljeme, Bjelolasicu, Platak i dr GSS skrbi za sigurnost na utrkama brdskih bicikla, natjecanja u sportskom penjanju, ekstremnim utrkama i dr.

Tko su gorski spašavatelji

Službu čine trenutno najspremniji hrvatski alpinisti, speleolozi te visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera te za potrage na nepristupačnim terenima i uz pomoć potražnih pasa. Služba ima oko 360 članova od čega 20 liječnika i 12 instruktora

Način djelovanja i suradnja

Gorska služba spašavanje neprofitna je organizacija. Djelovanje Službe i njenih članova je dobrovoljno i oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu (plaću) . GSS tijesno surađuje s drugima službama koji u svom djelokrugu imaju spašavanje ljudi, kao što su: Hitna pomoć, Hrvatska vojska i policija, vatrogasci i dr.

Plaćanje akcija spašavanja

Gorska služba spašavanja i njeni članovi ne naplaćuju spašavanje. Spašavanje je za sve spašene besplatno.

Akcije spašavanja

Služba posjeduje 55-godišnje iskustvo i rezultate (više 3500 akcija spašavanja, koje su sve izvedene uspješno, bez pogreške i sigurno). U svim tim akcijama spašavanja uvijek je umanjen nepovoljan učinak nesreće i ozljede, smanjena invalidnosti i ubrzan oporavak ozlijeđenima, a u mnogo navrata, često i u dramatskim okolnostima, izravno je spašen ljudski život. To saznanje najveća je naknada za sav trud gorskih spašavatelja.

Kako postati član Hrvatske gorske službe spašavanja

Osnovni kriterij za primanje u članstvo HGSS je da kandidat mora biti registrirani član nekog od planinarskih društava i klubova u Hrvatskom planinarskom savezu (HPS), a svojom aktivnošću, iskustvom, postignutim rezultatima i perspektivnošću treba se izrazito isticati u nekoj od planinarskih specijalnosti u HPS-u: prvenstveno u alpinizmu i ostalim penjačkim disciplinama, speleologiji ili planinarskom skijanju. Očekuje se da ima završenu specijalističku školu tih djelatnosti, pripadajuće tečajeve, kao i stručno zvanje u HPS-u (alpinist, speleolog, planinarski skijaš). Osim tog osnovnog kriterija, kandidat/kinja mora biti punoljetan, ali ne i stariji od 30 godina, fizički i mentalno zdrav, te se dragovoljno opredijeliti da će sve svoje vrijeme besplatno posvetiti spašavanju ljudskih života.

Članstvo u HGSS ostvaruje se kroz sastavne jedince koje se zovu stanice. Popis stanica HGSS možete vidjeti i na ovim stranicama. U stanici se postaje članom nakon što kandidata predlože dva spašavatelja, svoj prijedlog obrazlože u pisanom obliku uz koji je i pisana izjava kandidata da dragovoljno želi postati član HGSS-a te većinskom odlukom o prijemu donesenom putem glasovanja u kojem sudjeluju samo gorski spašavatelji te stanice.

Kandidat je primljen u stanicu u statusu pridruženog člana, a pripravnikom postaje nakon završetka prvog od tri obvezna tečaja (obveznog školovanja):

  • tečaj ljetnih tehnika spašavanja
  • tečaj zimskih tehnika spašavanja
  • tečaj speleospašavanja
Nakon završenog osnovnog školovanja koji u prosjeku traje tri godine, a na prijedlog stanice, pripravnik pristupa ispitu za gorskog spašavatelja koji je cjelovit i zahtjeva točne odgovore na sva postavljena teoretska i praktična pitanja iz gorskog spašavanja. Nakon položenog ispita, postaje se gorskim spašavateljem, prima iskaznica i značka s brojem. Gorski spašavatelji mogu nastaviti i drugu specijalističku obuku: za helikoptersko spašavanje, za upravljanje potragama, za voditelja potražnog psa, za spašavanje iz potopljenih speleoloških objekata.

Hrvatska gorska služba spašavanja tečajeve organizira ISKLJUČIVO za svoje članove ili, po potrebi i u izmijenjenom obliku, i za neke druge službe, ali bez dodjeljivanja statusa i titula HGSS-a.